Jump to content

Matija Ban

From Wikipedia, the free encyclopedia

Matija Ban
Native name
Матија Бан
Born(1818-12-16)16 December 1818
Dubrovnik, Austrian Empire
(now Dubrovnik, Croatia)
Died14 March 1903(1903-03-14) (aged 84)
Belgrade, Kingdom of Serbia
(now Belgrade, Serbia)
Occupationwriter, diplomat
Notable worksCvijeti Srbske (1865); Vanja (1868)

Matija Ban (Serbian Cyrillic: Матија Бан; 6 December 1818 – 14 March 1903) was a Serbo-Croatian writer and academic. He is known as one of the earliest proponents of the Serb-Catholic movement in Dubrovnik.

Biography

[edit]

Ban was born in Petrovo Selo near Dubrovnik, then in the Kingdom of Dalmatia in the Austrian Empire, now in Croatia.[1] After working as a language teacher in Greek schools in Constantinople and Bursa,[2] Matija Ban settled in Serbia in 1844. He is commonly regarded as being the first to use the term "Yugoslav", in a poem in 1835.[3] In 1848 he came from Serbia to Dalmatia to study the state of national sentiment there. He returned to Belgrade in 1850 to teach at the Lyceum.[4]

His best known literary works include 14 dramas and tragedies related to Slavic history (Miljenko i Dobrila, 1850; Mejrima ili Bošnjaci, 1851; Car Lazar, 1858; Marta Posadnica, 1871; 1880; Jan Hus, 1884, etc).[5]

Matija Ban was a member of the Society of Serbian Letters (1858), Serbian Learned Society (1864), and Serbian Royal Academy (1892).[2]

Works

[edit]
  • Ban, Matija: Vospitatelь ženskій piše Matія Banъ Prva svezka (Beograd: Knьigopečatnя Knяžestva Srbskogъ, 1847)
  • Ban, Matija: Pravila o četničkoй voйni. Protolmačіo izъ polьskoga sa nekimъ promenama, izmetcima i dodatcima Matія Banъ. (Beograd: Knьigopečatnя Knяžestva Srbskogъ, 1848)
  • Ban, Matija: Osnovi rata. Sastavio po načelama naйiskusnіi voйvoda Matія Banъ. (Beograd: Knьigopečatnя Knяžestva Srbskogъ, 1848)
  • Ban, Matija: Meйrima ili Bošnяaci: Pozorišno dѣlo u petъ razdѣla. Spisao Matія Banъ Dubrovčaninъ (Novi Sad: Nar. Knъigopečatnя Dr. Danila Medakovića, 1851)
  • Ban, Matija: Dubrovnik cviet narodnoga književstva: Svezak drugi za godinu MDCCCLI (Zagreb: Tiskarnica Dra. Ljudevita Gaja, 1851)
  • Ban, Matija: Cvieti srbske: Drama u petъ razdѣla. Napisao Matія Banъ za pedeseto-godišnю svetkovinu oslobođenя Srbiє (Beograd: Knьigopečatnя Aleksandra Andrića, 1866)
  • Ban, Matija: Car Lazar ili Propast na Kosovu: Tragedija u 5 razdjela, Dubrovnik: Zabavnik Narodne štionice dubrovačke za godinu 1867 (Split: Brzotiskom Antuna Zannoni, (1866). str. 25-144)
  • Ban, Matija: Smrt posljednjega Nemanjića: Tragedija u 5 razdiela, Dragoljub: Zabavni i poučni list Broj 19 (Zagreb: Gjuro Dreželić, (1867). str. 289-296)
  • Ban, Matija: Uroš V i mati mu Jelena: Tragedija u pet razdjela, Dubrovnik: Zabavnik Narodne štionice dubrovačke za godinu 1868 (Split: Brzotiskom Antuna Zannoni, (1868). str. 3-55)
  • Ban, Matija: Vanda kraljica poljska: Tragedija M. Bana u 5 činova (Dubrovnik: Naklada tiskarnice Dragutina Pretnera, 1882, Slovinac Broj 7. str. 98-105)
  • Ban, Matija: Zanosi, 1883, (Slovinac Broj 4. str. 61-62)
  • Ban, Matija: Jan Hus: Tragedija u 5 činova (Dubrovnik: Naklada tiskarnice Dragutina Pretnera, 1884, Slovinac Broj 3 – pp. 34–42, Broj 4 – pp. 50–57, Broj 5 – pp. 65–74, Broj 6 – pp. 83–90, Broj 7 – pp. 97–105)
  • Ban, Matija: Solution de la Question d'Orient: par l'Europe ou par La Porte? (Beograd: Imprimerie d'État, 1885)
  • Ban, Matija: Knez Nikola Zrinjski: Junačka drama u pet činova (Zagreb: Matica hrvatska, 1888)
  • Ban, Matija: Moralne i politične iskrice iz slovenske istorije (Beograd: Kraljevsko-srpska državna štamparija, 1888)
  • Ban, Matija: O Ivanu Gunduliću (Beograd: Kraljevsko-srpska državna štamparija, 1888)
  • Ban, Matija: Marta Posadnica ili Pad Velikog Novgoroda (Beograd: Kraljevsko-srpska državna štamparija, 1889)
  • Ban, Matija: Život majora Miše Atanasijevića, Glasnik srpskog učenog društva Knjiga 71 (Beograd: Srpsko učeno društvo, 1890)
  • Ban, Matija: Djela I-VIII (Beograd: Kraljevsko-srpska državna štamparija, 1889-1892)

See also

[edit]

References

[edit]
  1. ^ Ban, Matija (in Croatian). Hrvatska enciklopedija. Accessed March 2022.
  2. ^ a b "Ban Matija". www.sanu.ac.rs. Retrieved 3 June 2024.
  3. ^ Anzulovic, Branimir (2000). Heavenly Serbia: From Myth to Genocide. Australia: Pluto Press Australia. p. 195. ISBN 1-86403-100-X.
  4. ^ "BAN, Matija - Hrvatski biografski leksikon". hbl.lzmk.hr. Retrieved 4 June 2024.
  5. ^ "Ban, Matija - Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. Retrieved 4 June 2024.

Further reading

[edit]
Retrieved from "https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Matija_Ban&oldid=1296262494"